<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
Autor: Igor Petkovi\u0107, vi\u0161i saradnik u Mari\u0107 & Co<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kada se grad Jopa pobunio protiv Tutmozisa III, jedan od njegovih oficira, Tutiji, osmislio je plan koji \u0107e odjekivati kroz historiju. Sakrio je vojnike u \u0107upove predstavljene kao darove i povratio grad iznutra. Ova pri\u010da opstala je ne zbog svoje vojne briljantnosti, ve\u0107 zato \u0161to zahvata ne\u0161to su\u0161tinsko u vezi sa strukturnim promjenama: veliki sistemi se rijetko mijenjaju isklju\u010divo silom. Potrebna je domi\u0161ljatost.<\/p>\n\n\n\n Globalna tranzicija ka zelenijoj gradnji mo\u017ee zahtijevati sli\u010dnu vrstu domi\u0161ljatosti.<\/p>\n\n\n\n Gra\u0111evinski sektor danas \u010dini pribli\u017eno deset posto globalnog BDP-a i zapo\u0161ljava sli\u010dan udio svjetske radne snage. U tr\u017ei\u0161tima u razvoju predvi\u0111a se da \u0107e u narednim godinama dosti\u0107i i do 16,7 posto BDP-a. Zgrade traju decenijama. Odluke donesene danas odre\u0111uju ne samo urbane vizure, ve\u0107 i obrasce potro\u0161nje energije, kretanje emisija i alokaciju kapitala za generacije.<\/p>\n\n\n\n Postoji \u0161irok konsenzus da gra\u0111evinarstvo mora postati zelenije. Ono o \u010demu se manje govori jeste kako se ta tranzicija finansira. Zeleni gra\u0111evinski materijali osmi\u0161ljeni su da smanje potro\u0161nju resursa i uticaj na okoli\u0161 tokom \u010ditavog \u017eivotnog ciklusa zgrade.<\/p>\n\n\n\n \u010ciste proizvodne tehnologije smanjuju emisije i otpad, dok unaprije\u0111eni materijali pove\u0107avaju sigurnost, udobnost i energetsku efikasnost. Ova unapre\u0111enja su tehni\u010dki izvodiva. Pitanje je da li su ekonomski odr\u017eiva.<\/p>\n\n\n\n Zelenija gradnja gotovo uvijek podrazumijeva ve\u0107e po\u010detne tro\u0161kove. Energetski efikasni sistemi, ekolo\u0161ki prihvatljivi materijali, integracija modeliranja, konsultantske usluge i postupci certifikacije pove\u0107avaju kapital potreban na po\u010detku projekta. Istra\u017eivanja pokazuju da tro\u0161kovi izgradnje i odr\u017eavanja energetski efikasnih objekata \u010desto prema\u0161uju tro\u0161kove konvencionalnih zgrada, prvenstveno zbog dodatne opreme, materijala i procesa integracije.<\/p>\n\n\n\n Ovaj dodatni tro\u0161ak \u010desto se naziva \u201ezeleni premium\u201c.<\/p>\n\n\n\n U teoriji, taj premium se mo\u017ee opravdati. Ni\u017ei ra\u010duni za energiju, ve\u0107a trajnost imovine i pove\u0107ana vrijednost nekretnine mogu vremenom nadoknaditi po\u010detno ulaganje. U praksi, me\u0111utim, premium stvara tenzije me\u0111u u\u010desnicima. Investitori snose po\u010detni teret tro\u0161kova. Zakupci ili vlasnici ostvaruju dugoro\u010dne u\u0161tede. Banke se fokusiraju na rizik otplate i izlo\u017eenost kapitala. Vlade u zemljama u razvoju suo\u010dene su s ograni\u010denim fiskalnim kapacitetom.<\/p>\n\n\n\n Podsticaji nisu uskla\u0111eni.<\/p>\n\n\n\n Zelene zgrade se globalno suo\u010davaju sa zna\u010dajnim investicionim deficitom. Zeleno finansiranje predstavljeno je kao instrument koji mo\u017ee premostiti taj jaz. Me\u0111utim, samo postojanje finansijskih instrumenata ne uklanja strukturne ekonomske tenzije.<\/p>\n\n\n\n Da bi investicija u zelene nekretnine bila finansijski odr\u017eiva, premium mora biti nadokna\u0111en ili vi\u0161im tr\u017ei\u0161nim cijenama, ili ni\u017eim tro\u0161kovima finansiranja, ili dovoljno velikim dugoro\u010dnim operativnim u\u0161tedama. Pote\u0161ko\u0107a le\u017ei u tome da se osigura da oni koji snose po\u010detne tro\u0161kove zaista mogu ostvariti koristi.<\/p>\n\n\n\n Na tr\u017ei\u0161tima gdje su kupci izrazito osjetljivi na cijene, investitori te\u0161ko prenose premium na potro\u0161a\u010de. U konzervativnim bankarskim okru\u017eenjima, zajmodavci oklijevaju smanjiti kamatne stope za projekte koji se percipiraju kao slo\u017eeniji ili rizi\u010dniji. Vlade mogu uvesti regulatorne standarde, ali njihova primjena bez paralelne finansijske podr\u0161ke mo\u017ee dodatno opteretiti tr\u017ei\u0161te.<\/p>\n\n\n\n Jedan od naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161tenih instrumenata u ovom kontekstu jeste zelena obveznica. Me\u0111unarodno udru\u017eenje tr\u017ei\u0161ta kapitala (ICMA) defini\u0161e zelene obveznice kao du\u017eni\u010dke instrumente \u010diji se prihodi isklju\u010divo koriste za finansiranje ili refinansiranje prihvatljivih zelenih projekata u skladu s Principima zelenih obveznica. U razvijenim tr\u017ei\u0161tima, zelene obveznice postale su va\u017ean kanal za alokaciju odr\u017eivog kapitala.<\/p>\n\n\n\n Kina pru\u017ea posebno ilustrativan primjer. Kroz centraliziran i koordiniran pristup, kineska vlada ubrzala je razvoj svog sistema zelenog finansiranja, uklju\u010duju\u0107i tr\u017ei\u0161te zelenih obveznica. Do marta 2021. godine Kina je bila me\u0111u najve\u0107im svjetskim tr\u017ei\u0161tima po iznosu odobrenih zelenih kredita, pribli\u017eavaju\u0107i se iznosu od 2 triliona ameri\u010dkih dolara, te je postala drugo najve\u0107e tr\u017ei\u0161te zelenih obveznica nakon Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava. Centralizirana koordinacija, regulatorna jasno\u0107a i sna\u017eni doma\u0107i izvori kapitala omogu\u0107avaju efikasno funkcionisanje takvih sistema.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, mogu\u0107nost repliciranja ovog modela u manjim ili fragmentiranijim ekonomijama je ograni\u010dena. Zemlje u razvoju \u010desto se suo\u010davaju s plitkim tr\u017ei\u0161tima kapitala, vi\u0161im percepcijama suverenog rizika, ograni\u010denom bazom institucionalnih investitora i slo\u017eenim administrativnim strukturama. U takvim okolnostima, zelene obveznice mogu formalno postojati, ali njihova sposobnost da nadoknade zeleni premium ostaje ograni\u010dena.<\/p>\n\n\n\n Klimatske promjene dodatno produbljuju raspravu. Zelena gradnja igra klju\u010dnu ulogu u ubla\u017eavanju emisija i smanjenju degradacije okoli\u0161a. Mnoge azijske ekonomije, koje su visoko izlo\u017eene fizi\u010dkim klimatskim rizicima, imaju sna\u017ene ekonomske podsticaje za ulaganje u zeleniju infrastrukturu. Za zemlje suo\u010dene s porastom nivoa mora ili ekstremnim vremenskim pojavama, tro\u0161ak ne\u010dinjenja mo\u017ee prema\u0161iti tro\u0161ak tranzicije.<\/p>\n\n\n\n Ipak, klimatski podsticaji nisu ravnomjerno raspore\u0111eni. Zemlje u razvoju s manjom industrijskom bazom historijski su manje doprinosile globalnim emisijama. Istovremeno, \u010desto su suo\u010dene s neposrednijim ekonomskim pritiscima: zapo\u0161ljavanjem, infrastrukturnim deficitima, javnim dugom i socijalnom stabilno\u0161\u0107u. Tro\u0161ak agresivne zelene transformacije mo\u017ee se \u010diniti nesrazmjernim u odnosu na njihovu historijsku odgovornost.<\/p>\n\n\n\n Ova divergencija obja\u0161njava za\u0161to se tempo i obim zelene gradnje zna\u010dajno razlikuju me\u0111u jurisdikcijama.<\/p>\n\n\n\n Va\u017eno je naglasiti i da zelena gradnja ne treba biti posmatrana isklju\u010divo kao alat za ubla\u017eavanje klimatskih promjena. Zelenije zgrade donose opipljive ekonomske koristi. Smanjena potro\u0161nja energije sni\u017eava tro\u0161kove komunalnih usluga. Bolja izolacija i sistemi pove\u0107avaju trajnost. Modernizirana infrastruktura pove\u0107ava dugoro\u010dnu vrijednost imovine. Gradovi koji usvajaju pametne i odr\u017eive tehnologije dosljedno zauzimaju vi\u0161e pozicije na indeksima kvaliteta \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n Tr\u017ei\u0161ta kapitala i centralne banke sve vi\u0161e prepoznaju da klimatski rizici uti\u010du na finansijsku stabilnost. Kroz okvire monetarne politike i prudencijalne podsticaje mogu usmjeravati alokaciju kapitala ka niskokarbonskim rje\u0161enjima i otpornijoj infrastrukturi. Me\u0111utim, \u010dak i u sistemima s podr\u017eavaju\u0107im makroekonomskim okvirima, problemi podsticaja na mikro nivou i dalje postoje.<\/p>\n\n\n\n Jedna od najupornijih prepreka jeste problem podijeljenih podsticaja. Investitori snose ve\u0107e tro\u0161kove izgradnje. Vlasnici i zakupci imaju koristi od ni\u017eih operativnih tro\u0161kova. Ukoliko investitori ne mogu ostvariti dio tih budu\u0107ih u\u0161teda, racionalno ekonomsko pona\u0161anje obeshrabruje dodatna ulaganja. Istra\u017eivanja pokazuju da investitori \u010desto percipiraju zelenu gradnju kao ulaganje s visokim po\u010detnim tro\u0161kovima i neizvjesnim mehanizmima povrata. Banke mogu oklijevati finansirati ve\u0107e kapitalne izdatke ukoliko su projektovani prinosi indirektni ili dugoro\u010dni. Stanodavci imaju ograni\u010denu motivaciju ulagati u energetski efikasne sisteme kada zakupci pla\u0107aju ra\u010dune za komunalije.<\/p>\n\n\n\n Ove strukturne tenzije posebno su izra\u017eene u ekonomijama poput Bosne i Hercegovine.<\/p>\n\n\n\n Bosna i Hercegovina funkcioni\u0161e pod sistemom valutnog odbora, \u0161to ograni\u010dava kapacitet Centralne banke za vo\u0111enje nezavisne monetarne politike. Doma\u0107e tr\u017ei\u0161te kapitala je relativno nerazvijeno. Administrativna slo\u017eenost pove\u0107ava transakcione tro\u0161kove i produ\u017eava rokove realizacije projekata. Iako su me\u0111unarodne institucije, poput Evropske banke za obnovu i razvoj, podr\u017eale inicijative energetske efikasnosti na nivou doma\u0107instava, veliki projekti zelenih nekretnina zahtijevaju dublju koordinaciju kapitala i mehanizme podjele rizika.<\/p>\n\n\n\n Lokalne banke moraju voditi ra\u010duna o zahtjevima adekvatnosti kapitala i izlo\u017eenosti rizikom ponderisane aktive. Investitori djeluju na tr\u017ei\u0161tu gdje je kupovna mo\u0107 potro\u0161a\u010da i dalje ograni\u010dena. Regulatorni postupci mogu unijeti dodatnu neizvjesnost. U takvim uslovima, zeleni premium postaje te\u017ee apsorbovati.<\/p>\n\n\n\n Ipak, to ne zna\u010di da je zelena gradnja nedosti\u017ena. Strukturni izazovi zahtijevaju strukturne odgovore. Pravno i finansijsko in\u017eenjerstvo mogu odigrati odlu\u010duju\u0107u ulogu u smanjenju neizvjesnosti i pove\u0107anju bankabilnosti projekata. Pa\u017eljivo sa\u010dinjeni ugovori o gra\u0111enju i finansiranju mogu predvidljivije raspodijeliti rizike. Standardizirani obrasci dokumentacije smanjuju vrijeme pregovora i transakcione tro\u0161kove. Saradnja lokalnih banaka i me\u0111unarodnih finansijskih institucija mo\u017ee raspodijeliti izlo\u017eenost i smanjiti individualni rizik zajmodavaca.<\/p>\n\n\n\n Savremeni mehanizmi rje\u0161avanja sporova, poput odbora za rje\u0161avanje sporova (Dispute Adjudication Boards), mogu smanjiti vjerovatno\u0107u dugotrajnih sudskih ili arbitra\u017enih postupaka. Manji rizik od sporova pobolj\u0161ava ukupni profil rizika projekta, \u0161to mo\u017ee dovesti do ni\u017eih tro\u0161kova finansiranja. U kapitalno intenzivnim sektorima, \u010dak i marginalno smanjenje neizvjesnosti mo\u017ee imati zna\u010dajan uticaj na odr\u017eivost.<\/p>\n\n\n\n U manjim ekonomijama, domi\u0161ljatost \u010desto nadokna\u0111uje nedostatak obima. Koordinirano djelovanje investitora, zajmodavaca, regulatora i pravnih stru\u010dnjaka mo\u017ee ubla\u017eiti neke od strukturnih nedostataka svojstvenih manje centraliziranim sistemima. Efikasnost u pripremi projekata direktno smanjuje vezivanje kapitala i obra\u010dun kamata. Predvidljivost smanjuje premije rizika.<\/p>\n\n\n\n Zelena gradnja nije samo tehnolo\u0161ka nadogradnja. Ona je izazov finansijske arhitekture.<\/p>\n\n\n\n Tranzicija ka zelenijim gradovima ne\u0107e se dogoditi isklju\u010divo zato \u0161to su narativi o odr\u017eivosti uvjerljivi. Dogodit \u0107e se kada zeleni projekti budu strukturirani na na\u010din koji uskla\u0111uje podsticaje, racionalno raspodjeljuje rizik i \u010dini ekolo\u0161ke ambicije ekonomski koherentnim. Marketin\u0161ki jezik mo\u017ee pokrenuti interes. Finansijska i pravna disciplina odre\u0111uju realizaciju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Autor: Igor Petkovi\u0107, vi\u0161i saradnik u Mari\u0107 & Co Kada se grad Jopa pobunio protiv Tutmozisa III, jedan od njegovih<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":2745,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2,18],"tags":[],"class_list":["post-2749","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-news","category-vijesti"],"yoast_head":"\n